Da nije tako hladnog srca, neko bi se gotovo i sažalio nad Hilari Klinton. Ovih dana, pre nego što je i zvanično najavila svoju kandidaturu da 2016. godine ispred Demokratske stranke učestvuje u predsedničkim izborima kao naslednica Baraka Obame u Beloj kući, Hilari Klinton se našla u središtu vrlo ružnog skandala koji bi mogao označiti kraj njene predsedničke opsesije, kao i njenog supruga Bila Klintona koji se opsesivno želi da vrati u vrh američke politike.
Novi skandal pojašnjava što su Klintonovi radili na Haitiju, ostrvu u Karibima koji je razoren ne samo zemljotresom, nego i pljačkom Klintonovih, njihovih prijatelja i rodbine. Skandal otkriva očiglednu zloupotrebu položaja Bila Klintona na Haitiju posle januara 2010. i zemljotresa u kojem je poginulo više od 300 000 ljudi. Tu je i nepotizam u kojeg je upleten brat Hilari Klinton. Otkrivaju se i veze fondacije Klintonovih s poznatim meksičkim mogulima i narko-kraljevima, kao i njene lične veze sa nekim od najprljavijih političkih saradnika Bila Klintona za vremene njegovog mandata u Vašingtonu.
Humanitarni rad počinje od kuće
Vreme događaja je ovde važno. 5. mart, popularni internet blog Breitbart objavljuje priču preuzetu iz nove knjige nagrađivanog novinara Petera Schweitzera pod nazivom „Clinton Cash: Neispričana priča kako i zašto su strane vlade i kompanije pomogle Bilu i Hilari da se obogate“ (Clinton Cash: The Untold Story of How and Why Foreign Governments and Businesses Helped Make Bill and Hillary Rich)
Knjiga iznosi detaljne pojedinosti o tome kako je vlada na Haitiju po prvi put u poslednjih 50 godina na takav način poklonila rudnik zlata Morne Bosa opskurnoj kompaniji VCS Mining iz Severne Karoline.
VCS Mining je, prema Švajcaru, pod upravom Tonya Rodhama. Nikad čuli za njega? Hilari Klinton je devojački Hillary Rodham i Toni je njen brat. I ne samo to, nego je u toj rudarskoj kompaniji takođe još jedan član uprave, bivši premijer Haitija Žan-Maks Belerive. Isti taj Belerive je supredsedavajući „dobrotvorne“ Komisije za obnovu Haitija, koju je osnovao zajedno sa bivšim američkim predsednikom i suprugom Hilari Klinton (barem zakonski), Vilijamom Džefersonom Klintonom.
Rudnik zlata je od strane vlade na Haitiju predan u strano vlasništvo bez odobrenja lokalnog Kongresa i reč je o vrhunskoj prevari. Uslovi pod kojima su Rodamovi dobili zlatni posao je uznemirio članove Kongresa na Haitiju, jer je vladi išlo samo 2,5 posto od nadoknade za pravo eksploatacije, iako je uobičajena stopa najmanje duplo veća. Da bi sve bilo potpuno „sigurno“, VCS Mining ima mogućnost da obnovi ove nepovoljne uslove za 25 godina.
6 marta, dan nakon što je 5. marta objavljena eksplozivna priča, VCS Mining na svojoj internetskoj stranici oskudno objavljuje „saopštenje za štampu“ u kojem ne navodi ime nijednog službenika ili direktora, niti bilo kakav godišnji ili finansijski izveštaj.
Kompanija negira da su Rodam ili Belerive igrali bilo kakvu ulogu u vrlo sumnjivom i čudnom poslu. Još bizarnije je što je to jedino saopštenje za štampu na celoj internet stranici kompanije.
Dalje, tražeći u društvu uredništva lista Bloomberg BusinessWeek imena trenutnih ljudi u odboru nisu pronađeni nikakvi rezultati. U izveštaju o kompaniji datiranom od 12. marta 2015. Blumberg je napisao: „Nema na raspolaganju podataka o članovima uprave.“ To da je kompanija pročistila svoje dokumente kako ne bi uzrokovala daljnje neprijatne afere koje bi ugrozile predsedničku kandidaturu Hilari, pogotovo nakon afere u Stejt departmentu od pre dve nedelje, oko curenja elektronske pošte, izgleda kao gotova stvar?
Fondacija Klinton, Stejt department i Haiti
Izgleda više nego verovatno da bivša državna sekretarka Hilari Klinton elektronsku poštu koju je pisala dok je obavljala tu dužnost odbija predati u skladu sa zakonom američke vlade jer sadrži eksplozivne informacije o njenoj ulozi nakon potresa u Haitiju.
Upravo se otkrilo da se ona tokom svojih godina u Stejt departmentu koristila privatnom imejl adresom na sopstvenom serveru, a nikada nije imala adresu “state.gov“, koja se u pravilu koristi za službeni posao američke vlade. Svu svoju elektronsku poštu je slala putem vlastite internet domena „clintonemail.com“. Kad je napustila dužnost imejl domena je nestala zajedno sa njom i podrazumeva se da je sadržavala i njene odgovore na pitanja o zemljotresu na Haitiju. Savezni Zakon o zapisima (Federal Records Act) traži od radnika izvršne vlasti i agencije da zadrže sve svoje imejlove i da svi moraju biti stalno dostupni.
Hilari Klinton je bila državna sekretarka od 21. januara 2009. 1. februara 2013. U decembru 2012. godine kompanija brata Hilari Klinton je dobila unosan ugovor zlatnog rudnika. Tokom njenog boravka u Stejt departmentu USAID je kroz svoje programe isplatio 3,6 milijardi dolara za pomoć žrtvama zemljotresa Haitija.
Dok je Hilari Klinton upravljala milijardama dolara američkih poreskih obveznika koji su odlazili u nepoznate projekte na Haitiju, suprug Bil Klinton je bio specijalni izaslanik Ujedinjenih nacija za pomoć žrtvama zemljotresa i zajedno sa Žan-Maksom Beleriveom osniva Komisija za obnovu Haitija. Istovremeno je Bil bio i na čeli Fondacije Klinton, koja je tvrdila „kako je dobila 36.000.000 $ od privatnih donatora za obnovu Haitija“.
Međutim, Fondacija Klinton je u vreme dok je Hilari bila državna sekretarka takođe primala novac iz zemalja u kojima je boravila kao šefica američke diplomatije, uključujući UAE, Katar, Saudijsku Arabiju i Iran, što je očigledan sukob interesa, ako Hilari jednog dana postane predsednica.
U jednom slučaju je Fondacija Klinton prihvatila „dar“ od 500 000 $ od alžirske vlade, ali pod uslovom da taj novac iskoristi „za pomoć žrtvama zemljotresa u Haitiju“.
Dakle, da zaključimo, Hilari je kao američka državna sekretarka dala milijarde dolara za USAID za pomoć Haitiju. Muž Bil je za privatnu fondaciju uzimao novac od stranih vlada koje je Hilari službeno posećivala kao državna sekretarka. Zatim ona u februaru 2013. godine podnosi ostavku u Stejt departmentu i zajedno sa kćerkom Čelzi se pridružuje Fondaciji Klinton. Njenom bratu, Toniu Rodamu, samo se slučajno „posrećilo“ da u isto vreme dobije unosan ugovor sa rudnikom zlata na Haitiju? Izgleda da bi suđenja i nevolje za Hilari Klinton tek trebala početi.
Bil, Hilari, Čelzi i Fondacija Klinton
Ako se pobliže pogleda Fondacija Klinton, tamo se u upravnom odboru mogu pronaći interesantni ljudi. Bruce Lindsey je predsednik Odbora Zadužbine Klinton. Njega opisuju kako savetnika Bila Klintona, ali više ima ulogu kao „konsalijer“ u mafijaškoj porodici i čisti ono što Klintonovi zabrljaju. Lindsey je upoznao Bila još kada su zajedno bili u Litl Roku, kada je Bil bio guverner, ai Hilari advokat u advokatskoj firmi Rouz.
Lindsey je sa Bilom Klintonoom, kao savetnik, bio svih osam godina u Beloj kući. Sada je prvi čovek u upravi Klintonove fondacije. Tokom predsedavanja Bila Klintona, Lindsey je od republikanaca bio optužen da od Azijata traži novac za Demokratsku stranku i za Klintonovu pravnu odbranu u „slučaju Monika Levinski“. Bruce Lindsey je bio prisutan u Beloj kući tokom susreta sa opskurnim likovima kao što su John Huang i James Riady, koji su posećivali Klintona i dogovarali prikupljanje sredstava. Republikanci su u to vreme takođe osumnjičili Lindsey da je u Beloj kući nadgledao i „čistio“ dokumente koji nisu trebali doći do Kongresa.
U Fondaciji Klinton je i gđa. Čeril Mils. Nikad čuli za nju? Bila je s Hilari Klinton u američkoj administraciji i navodno joj je „služila kao savetnica i šefica osoblja Stejt departmenta, gde je uspela za spoljnu politiku i operativne prioritete američkih agencija prikupi 55 milijardi dolara“.
Mils je bila direktorka spoljne politike i zadužena za operativne prioritete Hilari Klinton? Je li ona takođe igrala prljavu ulogu u skandalu na Haitiju oko Komisije za obnovu Haitija Bila Klintona, kada je Hilari kroz USAID poslala milijarde dolara američkih poreskih obveznika nekome i za nešto na Haitiju?
To se nikada ne može saznati, kao što govori i poslednji „E-mail-Gate“ skandal u Stejt departmentu, jer Hilari ne samo da je odbila koristiti službeni internet američke vlade, nego je, kao i ostali članovi uprave i vlasnici Fondacije Klinton (Hillary, Chelsea, Bill i Cheryl Mills) takođe koristila privatnu adresu elektronske pošte za svoje službeno dopisivanje (clintonemail.com).
„Najbogatiji čovek na svetu“
Tu je još jedan član egzotične Fondacije Klinton, rudarski i filmski mogul Frank Giustra . 2007. godine su Frank Giustra i Bil Klinton pokrenuli nešto što se zove „Clinton Giustra Enterprise Partnership“. Cilj im je bio stvaranje „društvenih i privrednih programa razvoja u delovima sveta gde je rasprostranjeno siromaštvo, uključujući Kolumbiju, Peru, Meksiko i Haiti“. Ta je organizacija kasnije prerasla u „Inicijativu za održivi razvoj Clinton Giustra“ (Clinton Giustra Sustainable Growth Initiative).
Njih dvojica tada dobijaju trećeg člana, Meksikanca Karlosa Slima, koji ulaže svojih $ 100,000,000 u fond. Trojica ljudi očito uživaju raditi zajedno, tako da su 2010. godine, neposredno nakon potresa na Haitiju, sa Klintonom kao specijalnim izaslanikom UN-a na Haitiju osnovali drugi fond od 20 miliona dolara za finansiranje malih preduzeća u zemljotresom opustošenoj zemlji.
Prema godišnjem Forbsovoj listi najbogatijih ljudi, Karlos Slima je verovatno najbogatiji čovek sveta, iako se za prvo mesto nadmeće sa Bilom Gejtsom. Njegovo bogatstvo se procenjuje na 81,6 milijardi dolara. Karlos Slima poseduje Telmek, najveći telekomunikacioni operater u Meksiku, mrežu banaka, firmi i vazduhoplovne kompanije. Kaže se da je Slim uspeo kupiti i „plavu WASP krv“ pre nekoliko godina i to spasavanjem posrnulog The New York sa samo 250 miliona dolara.
No, Karlos Slim je u izvršnom odboru uprave korporacije RAND, glavnog Pentagonovog dobavljača, a član je i vodećeg neo-konzervativnog američkog tthink tanka koji sprovodi strategiju Obojenih revolucija, što je vrlo zanimljivo za američku nacionalnu bezbednost.
Najzanimljiviji delovi karijere Karlosa Slima su oni u kojima se njegovi interesi podudaraju sa meksičkim narko-kartelima. Meksički novinari otvoreno govore kako Slim svoje kolosalno bogatstvo nije skupio samo podizanjem cena telefonskih usluga u Latinskoj Americi. Prema nagrađivanom novinaru Danielu Hopsickeru, Karlos Slim, filantrop i partner Fondacije Klinton, „ima dugogodišnje poslovne odnose sa bogatim meksičkim biznismenima osumnjičenima za veze us tzv. „Kartel jugoistok“, koji okuplja krijumčare droge sa sedištem u Kankunu „.
„Sve je izašlo na videlo kada je pre dve godine na meksičkom poluostrvu Jukatan srušio avion Gulfstrim američkih oznaka N987SA s gotovo četiri tone kokaina“, piše Daniel Hopsicker.
Prema Danielu Hopsickeru, Fernando Čiko Pardo, poslovni saradnik najviše nivoe Karlosa Slima, napustio je Slima i s njegovim je blagoslovom preuzeti grupu „Aeroportuario del Sureste“ (ASUR), za koju meksički izvori tvrde da prevozi velike količine kokaina preko međunarodne vazdušne luke Kankun. ASUR kontroliše desetak meksičkih aerodroma, a Pardo je, prema tim izveštajima, bio Slimova desna ruka čitavih 16 godina. Fernando Čiko Pardo i dalje ima mesto u odboru holdinga Karlosa Slima, a Pardov brat, Haime Čiko Pardo, predsednik je Slimovog meksičkog telekomunikacionog diva Telemek.
Dobro upućeni meksički istražitelji tvrde da su Fernando Čiko Pardo i grupa ASUR uključeni u trgovinu drogom u velikim količinama, a veliki posao sa kokainom je počeo u septembru 2007. godine, a završio sa padom američkog Gulfstrima s 4 tone kokaina na Jukatanu.
Hopsicker dodaje „kako je Gulfstrim N987SA pripada CIA-i u Kolumbiji i Srednjoj Americi, a leteo je i za DEA-u, potom za Slima, odnosno, njegovog opunomoćenika Fernanda Čika Parda, prenosi NarcoNews.
Hilari i „Svit Miki“ Marteli
„Razumljivo je da su Hilari Klinton i Fondacija Klinton na Haitiju poslovali zajedno sa Karlosom Slimom, meksičkim milijarderom i navodnim poslovnim saradnikom vodećih meksičkih kraljeva narko-kartela likova. Osim toga, Slim sedi u Izvršnom odboru korporacije RAND i ima direktne veze sa Vašingtonom i CIA-om, a poseduje i veliki udeo u Njujork tajmsu. Mlađi brat Hillari Klinton je Toni Rodam, koji sa kompanijom koja jedva da postoji osvaja koncesiju za zlatni rudnik na Haitiju. Sve ve ovo počinje zaudarati više od septičke jame svinjske farme Smithfield Foods u Meksiku „, piše F.William Engdahl.
Vodeći advokat Haitija i istinski aktivist za ljudska prava, Ezili Danto, optužuje UN i Bila Klintona, kao prvog čoveka Zadužbine za obnovu Haitija da je odgovoran za proneveru oko 6 milijardi dolara primljene međunarodne pomoći.
„Manje od 1% od tog iznosa je dobila vlada Haitija. Bil Klinton je imao potpunu kontrolu nad novcem. Hilari i Bil Klinton su Haiti pretvorili u svoju privatnu imovinu. Oni su koristili sredstva Svetske banke, Stejt departmenta, USAID-a, UN-a, imali su ugovore sa privatnim vojnim kompanijama, američkom vojskom, ali imali su i mogućnost izdavanja viza. Oni su primali mito i to su zvali „donacijom“, a uzimali su novac od svakoga ko je od njih hteo kupiti komad zemljišta Haitiju, naftu, iridijum, uran ili zlato. Klintonovi su se korsitio vladinim uticajem da ovde vode svoje privatne firme i to su nazivali „pomaganjem siromašnim Haićanima“, kaže Ezili Danto.
Danto dodaje kako Bil Klinton nije ni pokušao da prikrije korupciju na Haitiju, čak ni američka državna sekretarka Hilari Klinton.
„Oni su gurali svoje članove svog osoblja na pozicije moći na Haitiju kako bi stavljali pečate na njihove uredbe. Premijer Haitija Gari Konil, koji je nasledio Žan-Maksa Belerivu, radio je kao načelnik štaba za Bila Klintona i kao UN-ov stručnjak za razvoj. Čeril Mills, voditeljica tima biše države sekretarke i učesnica u aferi „E-mail-Gate“ i danas članica Fondacije Klinton, takođe je služila kao američka predstavnica na Haitiju u Komisiji za obnovu (IHRC) „, kaže Danto.
Danto pojašnjava kako su „državna sekretarka Hilari Klinton i Čeril Mills, njena šefica osoblja u Stejt departmentu, vršile snažan pritisak na vladu Haitija i Izbornu komisija da proguraju za predsednika Marteli, koji je završio na trećem, a ne na prvom mestu na izborima za predsednika u martu 2011. Hilari Klinton je ukinula vize za nekoliko haićanskih zvaničnika, jer je osećala da neće sprovoditi njene zapovedi. Zaprijetila je da će obustaviti pomoć Haitiju, a sada su zapretile da će silom ukloniti predsednika Haitija Prévala, ako ne potvrdi Marteli na izborima. „
Marteli, poznatog na Haitiju pod muzičkim imenom Majkl „Svit Miki“ Marteli, podržala je CIA da stvori paravojni Front za promovisanje i napredak Haitija i predložila mu da ponovo uspostavi Oružane snage Haitija, koje su raspuštene od strane bivšeg predsednika Aristidea 1995. jer su bile strah i trepet svrgnutog diktatora Duvaliera. CIA je bila ta koja je svrgnula popularnog i demokratski izabranog predsednika Aristidea i naterala ga u egzil u Južnu Afriku.
Ezile Danto tvrdi kako si Hilari i Bil Klinton isplanirali predsedništvo Marteli, kokainoman i rok-muzičara, kako bi mogli da prikriju svoju korupcijsku prevaru.
Ona dodaje: „Potres i novčana sredstva Klintonovi su koristili za luksuzne zabave i hotele i mito za partnere iz vojno-industrijskog kompleksa i obaveštajnih agencija, uobičajenih razbojnika koji obilaze Vašington. Istovremeno se Holokaust na Haituju nastavio. Što je najgore, Klintonovi su koristili šok i traumu kataklizmičkog potresa kako bi falsifikovali izbore i Haićane direktno prisilili da prigrle diktaturu.“
Izgleda da će se Hilari Klinton suočiti s daleko većom istragom nego što se nadala. No, jedno je sigurno. Njujork Tajms, bivši najugledniji američki dnevni list, nikad neće pisati o prljavim poslovima Hillari Klinton na Haitiju. Zašto? No, dovoljno se setiti Karlosa Slima, koji je drugi najveći vlasnik deonica Njujork Tajmsa, dugogodišnji poslovni partner Hilari i saradnik Fondacije Klinton na Haitiju.
Dakle, Hilari Klinton, prva dama Demokratske stranke i nada za predsedničke izbore 2016. godine u Sjedinjenim Američkim Državama, zajedno sa svojim suprugom i saradnicima je učestvovala u jednoj od najodvratnijih korupcijskih afera američke administracije. Ne da su druge manje važne, ali su se ovom pomerile sve granice i ljudska patnja i nesreća su Klintonovo bili izvor enormne zarade. Treba se nadati da je svet ipak neće morati pozdraviti kao prvu ženu-predsednicu Sjedinjenih Američkih Država, jer bi to stvarno bilo previše.
(altermainstreaminfo.com.hr)